Sex retka

verbo – ne mogu da nađem reč; aberrat a regula – odstupa od pravila; a. – nizak (stil): oratio abjecta – vulgaran govor; miser (contemptus) et abjectus – bedan (gnusan) i nizak ab/ĭcĭo,-iēci, -iectum, -ĕre, insigne regium de capite meo – odbacujem kraljevske znake sa svoje glave; 2) napustiti, ostaviti; a. me ab aliqua re – udaljujem se od nekog predmeta abiūr/o,-avi, atum, are, pecuniam – poričem da sam vlasnik ăblatīv/us,-i, m. maculas e veste – ispiram mrlje sa odeće; 3) otkloniti, odstraniti a. atque ineptus – neshvatljiv i nepristojan (neukusan, neumestan); est hoc auribus animisque hominum absurdum – to para uši i dušu (glupo je); ingenium haud absurdum – bistra (pametna) glava absurdĭt/as,-ātis, f. (Άβσύρτος) – Avsirt, Medejin brat, koga je ona ubila kako bi zavarala oca koji je progoni ăbundan/s,-tis, (part. – pogrešna upotreba, zloupotreba reči tropa (metafora) abusque, veznik sa sa ablativom – sve do a monte Oceano abusque – od brda pa sve do mora ăbūsus/ –us, m. patientia aliquius – zloupotrebljava se nečije strpljenje; ab rege abutamur (pasiv) zloupotrebljeno od kralja (kralj je to zloupotrebio) Abyd/us,-i, f. I – okriviti, optužiti accūs/o, -avi,-atum, -are, v. inertiam adolescentium – žalim se na lenjost adolescenata; a. (άκρατοφόρον) – ćup za čisto vino acrēdŭl/a,-ae, f. vita – taj vrtoglavi život Acrŏcŏrinth/us,-i, f.(Άκροκόρινθος) – korintska tvrđava act/a¹, – ae, f. II – podučavati, učiti, davati časove addormisco,-ŭi,-ctum, -ĕre, v. III – zadremati, zaspati addŭbĭt/o, -avi,-tum,-are, v. aliqua re – sumnjati u neku stvar addū/co, –xi,-ctum, -ĕre, v. habenas – pritežem uzde; 3) skupiti, skupljati, nabirati a. 1) masnoća; 2) debljanje, ugojenost; 3) (o govoru) – nadmenost, razmetljivost ădeptĭ/o,-ōnis, f. 1) dovde; 2) figur.: još, još uvek, dosad adhuc non (neque adhuc – još ne; stertis adhuc? ; 3) do tada; 4) pored/sem toga, uz to ăd/ĭgo, –ēgi,-actum,-ĕre, aves huc – gonim ptice ovamo; 2) dobaciti longius aberrant, quam quo telum adigi posset – dalje su nego što koplje može da dobaci; 3) približiti tempus adigitur – vreme se približava; 4) zadati, naneti adegit vulnus – zadao je ranu; 5) prisiliti adegit eum ad iusiurandum – prinudio ga je da se zakune ădĭm/o, –ēmi,-emptum,-ĕre, aut abitus – dolazak ili odlazak; 2) pristup, prilaz habeo a. dolori – ne osećam (nikakav) bol absūm/o, –mpsi,-mptum,-ĕre, vinum – pijem vino; incendium absumpsit domum – požar je uništio kuću absurd/us,-a,-um, a. sonus – neprijatan zvuk; abesurda vox – neprijatan glas, absurde canere – neprijatno pevati; 2) neshvatljiv, nerazuman, nelogičan, nečuven a. omnium rerum – obilje svih stvari ăbundanti/a,-ae, f. I – obilovati omnia (pecuniae, herbae) abundamus – imamo obilje svega (novca, trave); Germania fluminibus abundat – Germanija obiluje rekama ăbūsĭo/,–ōnis, f. omni tempore – potrošeno je sve vreme; haec abusa sunt – potrošeno je sve (nema više); 2) zloupotrebiti a. (Άκράγας) – Agrigentum Agriđento acrātŏphŏr/um, -i, n. (Άκρίσιος) – Akrisije, kralj u Argosu, sin Abada, otac Danaje, Persejev deda; Acrisione,-es, f. – usmeno izlaganje, predavanje Acrŏcĕraunĭ/a, –ōrum, n.( pl.) (άκροκεραύνια) – 1) planinski venac na zapadnoj obali Epira; 2) vrtoglava visina; haec a. III – 1) dodati, dodavati, priključiti, sabrati, sabirati; a. – dodaj i ovo; adde, quod – dodaj i to da 2) ne dati se odbiti Juno addicta Teucris – Junona se ne da odbiti od (ne odustaje od progonjenja) Teukra; 3) dati addidi rebus nomina – dati stvarima imena; 4) zadati addidit metum – zadao (im) je strah addŏcĕ/o, –ŭi,-ctum,-ēre, v. aliquem mecum – vodim nekoga sa sobom; adduxit exercitum – vodio je vojsku; adducebatur ad coenam – bejaše doveden na večeru; his rebus adductus Romam revertit – tim povodom (vođen tim stvarima) vratio se u Rim; singuli singulos comites adduxerunt – svaki je vodio sa sobom svoga pristalicu; 2) vući, privući, privlačiti sebi a. IV – 1) rzati, njiskati, njištati prema; 2) figurativno: adhinnivi puellis – njiskao je prema devojkama ădhortātĭo,–ōnis, f. – utešitelj, hrabrilac, onaj koji hrabri ădhortor,-atus sum,-ari, v. I – hrabriti, podsticati, sokoliti adhortabar milites – hrabrio sam vojnike ădhuc, adv. – ukidanje nekog zakona abrŏg/o,-avi,,-atum,-are, v. I – (formalno) proglasiti neki zakon van snage, zvanično ukinuti zakon; a. od ago, agere – učinjen, urađen pars in crucem acti, pars bestiis obiecti sunt – delom su razapeti na krst, a delom bačeni zverima act/us,-us, m. sollicitudinis – žalac sekiracije ăcūm/en,-ĭnis, n. tuum/ ingenii – tvoja visprenost/visprenost karaktera ăcū/o, –ŭi,-ūtum,-ĕre, v. I – zaljubiti se, zavoleti ădăpĕrĭ/o,-ĕrŭi,-ertum,-ire, portas – otvaram vrata; 2) obnažiti adaperavit caput – obnažio je glavu ădăpĕrĭl/is,-e, a. III – ogrebati, ostrugati obrijati: a.barbam (supercilia) – obrijati bradu (obrve) abrĭpĭo,-ripŭi, -reptum,-ĕre,v. aliquem de convivio in vincula – odrešiti nekoga od trpeze i poselje abrŏgātĭ/o,–ōnis, f. stili (styli) – stilska žaoka; 3) visprenost, oštroumnost; a. I – otići peške (otpešačiti) do ădăm/o, –avi,atum,-are, v.orationem auribus/auditorium – podešavam govor ušima/slušaocima; a. eandem horam – otprilike u isto vreme; cis – s ovu stranu: c. menses – kroz nekoliko meseci; citra – s ovu stranu: quae sun c. scelus – grešio sam u granicama dozvoljenog; nec c., nec ultra – ni na jednu ni na drugu stranu; c. (Aίσχίνης) – Sokratov učenik, filozof Eshines Aescўl/us,-i, m. reum – optužujem; 9) izneti, izvući na svetlost dana, 10) upravljati, krmaniti a. vocem vičem; 12) radices agunt – pustiti koren; II) (o vremenu) 1) provesti, provoditi a. – boravim blizu mora; 9) (imperativ) age/agite – hajde/hajdete da; age abite – hajdete da idemo/krećemo; agedum – učini nešto! (àγών) – takmičarski duh u igrama; nunc agon est – sad se pokaži! (Άλκίνοος) – Alkinoje, kralj Feačana na ostrvu Skerija, gde je Odisej dolutao. III – prati, plakati, zapljuskivati fluvius alluit urbem – reka zapljuskuje grad allŭvĭ/es–ei, f. – 1) drugi, jedan od dvojice, onaj drugi (a ne onaj koji govori) via altera paulo brevior est – drugi put je malo kraći; alter alteri auxilio fuit – jedan drugome su pomagali; Marcus mihi fuit, ut ita dicam a. (unus alterque) – i jedan i drugi, oba; 3) nekoliko; 4) alterum tantum – još toliko, dvostruko više; altero tanto maior – dvostruko veći, dvaput toliki; 5) a. ego – moje drugo ja altĕrīus ( alter) – drugi Galliae totius factiones esse duas: a. Arvernos – u celoj Galiji imaju dve stranke: vodstvo jedne drže Hedui, a druge Arverni altercātĭ/o–ōnis, f. – jedan za drugim, naizmeničan alterne trabes et saxa – naizmenično drveni trupci i kamen; alternus metus – uzajamni strah altĕrŭt/er,-ra,-um, (gen.: alterutrius, dat: alterutri ) – bilo ko od njih dvoje(-ice) Althae/a,-ae, f. – ambiciozno, tašto, slavoljubivo ambĭtĭōs/us,-a,-um, a. – 1) koji kruži uokolo tražeći naklonost; 2) vijugav fluvius a. I – 1) šetati noctu ambulabat Themistocles – Temistokle imadijaše naviku da šeta noću; milites ambulando bellum confecerunt – za vojnike je rat kao šetnja; cum cenaverimus, ambulabimus – čim budemo večerali, šetaćemo; 2) (ot)ići, (ot)putovati quo ambulas tu? III – paliti, smuditi ambustus tamen evasit – premda osmuđen, izvukao se; amburere corpora mortuorum – spaliti tela mrtvih ambust/um,-i, n. (particip od amburo) – ugrožen, ozleđen ambustŭlāt/us,-a,-um, a. occasionem/tempus – ispuštam priliku/vreme; 4) amissit fidem – prekršio je zadatu reč/veru; 5) sacramentum amittitur – ukida se, stavlja se van snage; 5) gubiti, izgubiti a. sonum – povećavam glas/nost; 2) učiniti jasnijim a. animi – uzvišenost duha; 4) ugled, glas splendor et a. orationis – punoća govora amplĭus, adv., ample – 1) više od quo plura habemus, eo cupimus ampliora – što više imamo tim više želimo imati; a. horis quatuor pugnabant – bitka je trajala više od četiri sata; 2) quid a.? – trostruk; 3) golem, znatan, značajan ampla pecunia – golemo imanje/bogatstvo; 4) težak morbus a.

– prilagođen, smešten accrēd/o,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – imati poverenja u nekoga, verovati accr/esco,-crevi,-cretum,,-ere,v. nobiles – grubost prema plemstvu; extra – a) bez e. pedes/montem – među nogama/brdima; hoc maxime interest i. multitudinem cives – među mnoštvom građana; intra – a) ispred, pred i. – leto; letnja žega, vrućina aestĭf/er,-era,-erum, a. litem capitis – traži se smrtna kazna; ; 4) poštovati; 5) suditi, smatrati ae. (Άλκμήνη) – Amfitrionova žena, Herkulova majka alcўnē/um–i, n. (Halcyon/e aliquis: iussu (hortatu,missu,rogatu) alicuius – po naređenju (savetu, zadatku, pitanju) nekoga; iniussu alicuius – suprotno nečijoj naredbi; permissu alicuius – sa nečijom dozvolom ălĭcunde, adv. I – 1) otuđiti, odstraniti nunquam tu me alienabis, quin noster sim – ti ćeš me jednom otuđiti poremda sam naš; 2) prodati, odneti alieno rem (bona) a me – otuđujem (prodajem, dajem) stvari (imovinu) od sebe; mulier alienata est a te – žena ti je odvedena; 3) insulae alienatae – odvojena ostrva; 4) non vultu alienatus – nema ni traga nemilosti; 5) alieno mentem alicui – dovodim nekoga do ludila; alienatus mente (sensibus) – lišen razuma (pameti); animo a sensu alienato – potpuno neosetljiv na bol; alienor a re – prezirem ălĭēn/us–a,-um, a. – tuđin, tuđinac; alienus a re – neupoznat/neobavešen/neupućen; 2) neprikladan, nepodoban; 3) (vreme, mesto) neudoban, nezgodan locus/tempus a. ab aliquo – neprijateljski raspoložen prema nekome; aliena vitia oculis videmus, nostra in tergo habemus – tuđe mane očima vidimo a svoje na grbači nosimo ālgĕr/-ĕra,-ĕrum, a. – prehrambeni lex alimentaria – zakon o dodeli hrane sirotinji ălĭment/um,-i, n. orationem confero – prelazim na drugu stvar (u govoru); hoc a. III – hraniti, negovati terra alit herbas – zemlja hrani trave ălŏ/ē,-es, f. (Άλωεύς) – Aloje, jedan od divova, suprug Ifimedije koja je sa Poseidonom imala divove Ota i Efijalta (Aloides – Alojevići, po Ifimedijinom mužu); Apolon ih ubije pošto su napali nebeske bogove ălŏgĭ/a,-ae, f. (Άλφειός) – sveta reka Alf, ponornica u Elidi koja, po legendi, ponovo izbija na površinu kao vrelo Aretuza kod Sirakuze na Siciliji alpĭc/us,-a,-um, a. –1) gromovnik, Jupiter altisonus – gromovnik Jupiter; 2) veliki pesnik altĭtŏn/ans,-antis, a. verborum – period; 6) podmićivanje accusare aliquem a. fessi estis – oba su iznurena; ambos diligo – oba volim Ambrăcĭ/a,-ae, f. – širitelj, umnožitelj a.dignitatis tuae – umnožitelj tvog dostojanstva amplĭfĭce, adv. – 1) odsecanje, otkidanje, kresanje (potkresavanje): a. ramos – sečem grane; amputare manus/humerus/caput – odseći ruku/nadlakticu/glavu; 3) obrezati, obrezivati amputavit vitem – obrezivao je lozu; 4) smanjiti amputavit numerum legionum – smanjio je broj legija; 5) amputata loqui – u iskidanim (isprekidanim, nevezanim) rečenicama ămŭlēt/um,-i, n. – selo u blizini Mantove, Vergilijevo rodno mesto Andri/a,-ae, f. (Àνδρόγεως) – sin Minosa i Pasifaje, ubijen u Atini andrŏgўn/us–i, m. (ango) – upala (suženje) grla, angina angĭport/us,-us, m. – ubrzanje, akceleracija accĕlĕr/o, –avi,-atum-are,v.tr/itr. I – 1) ubrzati accelerare iter – ubrzati kretanje; a. III – upaliti, zapaliti accendit urbem – zapalio je grad; accendit Marcum contra Iulium – zavadio je Marka i Julija; luna ancensa radiis solis – mesec osvetljen zrakama sunca; accendit bellum – upalio je buktinju rata; accensum ad libidinem – zapaljen strašću, ostrašćen; a. me habitas – stanuješ blizu mene; b) vreme: oko, pred p. puberem aetatem erant – sad su sinovi bili pred zrelošću; secundum a) prostor: uz, blizu iza, za petama vulnus in capite accipit s. I – pogoršati (se) morbs acerbatur – bolest se pogoršala ăcerb/us,-a,-um, a. – 1) tanjirić za sirće; 2) (anat.) čašica; 3) (zool.) sisaljka kod polipa ăcēt/um,-i, n. (Άχαιμένης) – Ahemenes – rodonačelnik persijskih careva Ăchaemĕnid/es,-ae, m. 1) divno, krasno, sjajno, čudesno; 2) čudno, čudnovato, neobično admīrābĭlĭt/as,-ātis, f. II – 1) mešati, pomešati, umešati adminisceo radicem lacti – mešam maslačak sa mlekom; 2) pobrkati, zaplesti se admisceo me erroribus – pobrkao sam stvari, zapleo sam se; 3) umešati se adminisceor ad consilium – umešao sam se u davanje saveta admissāri/us,-ii, m. manus sacro – dajem ruku, kunem se; 2) nastojati, upinjati se admŏnĕfăcĭo, –ĕre, III = admoneo admŏn/ĕo,–ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – 1) opomenuti, upozoriti još jednom; 2) podsetiti a. II – zagristi admordeo stirpem – zagrizam koren admōtĭ/o,–ōnis, f. digitorum – poredak prsta na muzičkom instrumentu adm/ŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ĕre, labra poculo – dodirujem usne bokalom; 2) pokretati, kretati se; 3) doneti, doterati; 4) voditi a. corporis – telesna građa, konstitucija; 2) affectio (a. vulneribus meis – povređujem (stare) rane; 6) preneti poruku, vest a. – mrgud, sumornjak, onak koji se nikad ne smeje ăgēm/a,–ātis, n. aliquem rus; nox abacta – potrošena (protraćena) noć ăbĭtĭo/–ōnis, f. ad bona – uzimam u posed; 6) ad deos propius accedit – približava se (izgledom, delom) bogu; 7) nihil accedere potest ad virtutis summam – ništa ne može da se približi zbiru vrlina; 8) plurimum accedit pretio – cena mnogo raste; accĕlĕrātĭ/o,-ōnis, f. me hoc videtur – niko to nije video sem/izuzev mene; prope (proxime) – a) prostor: blizu, uz, do p. – 1) gorčina, gorak ukus; 2) surovost, svirepost, bezobzirnost ăcerb/o,-avi,-are, v. leges – gomilam zakone jedan na drugi ăcerv/us,-i, m. frumenti/pecuniae – gomila (hrpa) žita/novca ăcesc/o,-acui,-ĕre, v. (Άκέστης) – Akest, osnivač grada Egeste (Segeste) na Siciliji ăcētābŭl/um,-i, n. I – pomagati, davati podršku, hrabriti adiuvit ut – pomogao je da; inter nos adiuvamus – pomažemo jedan drugome; alius alium adiuvant – jedan drugom pomažu; si possim, te adiuvarem – da mogu, pomogao bih ti; si vixisset, me adiuvisset – da je živ, pomogao bi mi adl- all: reči koje sadrže adl- traži pod all- ! 1) divan, krasan, sjajan, čudesan; 2) čudan, neobičan admīrābĭlĭter, adv. divljenje, obožavanje admiratione afficior – obožava se (obožavan/a je) admīrāt/or,-ōris, m. in re aliqua – zamisiti se nad nekom stvari; admiror cur hoc factum sit – čudim se nad tom činjenicom; admiratus sum, quod tu scripsesses – čudi me da (što) si pisao admi/scĕo,-scŭi,-xtum (stum),-ēre, oslonjen (naslonjen) na nešto acclīn/o, –avi,-atum,-are, v. me ad causam senatus – priklanjam se stavu senata acclīvis,-e (ili:-us,-a,-um), adj. gladium dextrae – posežem za mačem (potežem mač); a. duas noctes tenuit – požar je trajao dve noći; c) način: u p. – vazdušni volatus aerius – let kroz vazduh; mons aerius – visok most aerūg/o, –ĭnis, f. – težak, naporan, mučan, buran mare aerumnosum – nemirno more aeruscāt/or-ōris, m. (aethere/us) – eterski, nebeski Aethĭ/ops,-ŏpis, m. (Αΐτνη) – 1) brdo Etna koje bljuje vatru; tu je (po mitu) Hefest/Vulcan imao radionicu u kojoj je sa kiklopima obavljao kovačke poslove; 2) grad u podnožju brda Etne Aetōl/i,-iōrum, m. III – I) 1) staviti u pokret, 2) terati, goniti; 3) oterati, 4) pleniti, pljačkati a. – pljačkam; 5) agmen agitur – vojska nastupa (maršuje); 6) a. lege (ex iure) – vodim sudski spor; 6) (pasivno) res agitur – to je na snazi, to važi; caput meum/vectigalia populi Romani aguntur – tiče se moje glave/poreza rimskog naroda; actum/res acta est – to je prošlo, bilo i bitisalo; 7) (povratno) ponašati se, držati se a. – kako uzev uopšte, tako i…; 3) inače, u suprotnom brevitas concedenda est, si causa permitet, aliqui – ako prilike dozvole treba napustiti skučenost, u protivnom… – rob koji je mazao, utrljavao mast kupačima ălĭquā¹, adv. – beli luk; allĭāt/um – jelo sa belim lukom (za sirotinju) Allobr/ox,-ōgis, m. deos – obraćam (molim) se bogovima allŭb/esco,-ĕre, v.impers. (pl.) – 1) uzvišenje na oltaru na kome su spaljivane žrtve; 2) oltar alte, adv. – veliki Jupiter/Cezar; 3) dubok radix alta – dubok koren; altum mare/vulnus – duboko more/rana ; vides, ut alta stet nive candidum Socrate – vidiš li S-a kako beo stoji u dubokom snegu? somnus – duboki san; altum silentium – duboka tišina; alta quies – duboki mir; 4) što ide u duboku prošlost ălūcĭnātĭ/o, –ōnis, f. (pl.)– 1) odvratnost; 2) razdraženost ămār/us,-a,-um, a. – gorka tečnost/gorak ukus; 2) odvratan, razdražen mulier amara – razdražena (ljuta) žena; 3) (govor, jezik) oštar, zajedljiv, uvredljiv ămāsĭ/us,-ii, m. – trgovina ljubavlju, prostitucija ămāt/or, –ōris, m. – 1) obilazak građana radi prikupljanja glasova za senat; 2) prijava za službu; 3) laskanje radi sticanja naklonosti; 4) slavoljublje, taština, lakomost na položaj, ambicija, slavoljublje a. – 1) (koplje) sa kaišem; 2) jak dokaz āmentĭ/a,-ae, f. contraho/iungo cum – sklapam prijateljstvo sa ămict/us,-us, m. tabernam intravit, Metellus eum conspexit – čim je prijatelj ušao u krčmu, M. (Amisi/us, m.) – reka Ems u Nemačkoj āmissĭ/o, –ōnis, f. – gubitak, šteta Sicilia Sardiniaque amissae angebant Poenos – gubitak Sicilije i Sardinije boleo je Kartaginjane ămĭt/a, –ae, f. III – 1) slati, poslati; 2) udaljiti, otuđiti od sebe a. hostem saucium e manibus – odbijam neprijatelja ranama i rukama (svim raspoloživim sredstvima); 3) a. petere – ne tražiti ništa više; «a.» pronunciare – odgoditi presudu na zahtev sudije ampl/us,-a, -um, a.consilium meum ad tuum – podešavam svoje mišljenje prema tvome; a. – 1) zavist, zavidljivost; 2) pohlepa, gramzivost, lakomost na dobit aerumn/a-ae, f. – varalica, skitnica, probisvet, spadalo aerus/co,-avi,-atum,-are, v. – 1) bakar; 2) bronza; aeria – predmeti od bakra i bronze; statue, oružje, trube, novac; aes grave – bakrenjak, bakreni novčić; aeris quinquaginta millia – 50 000 bakrenjaka; 3) aes alienum – dûg; in meo aere sum – nemam duga; 4) in meo aere est – moj je (drug, prijatelj); esse alicuius aeris – biti nečije blago/zlato; 5) aeria (aes) – vojnička plata Aescĭn/es,-is, m. me – idem, krećem, polazim, odoh; 7) terati, progoniti canes agunt apros – psi teraju divlje svinje; 8) optužiti a. me pro victore – ponašam se kao pobednik; 8) baviti se (boraviti) prope a mari a. – 1) inače, sem toga, u drugom slučaju, uostalom; 2) uopšte a. – Alobrog, pripadnik naroda Alobroga u Galiji allŏcūtĭ/o,-ōnis, f. – ohrabrujuće ili utešne reči; ohrabrenje, uteha allŏ/quor,-cūtus sum,-qui, v. III – početi prijati, postajati prijatno allūcĕ/o,-xi,-ēre, v. II – sijati, svetliti ignis allucet ei – vatra mu svetli alludi/o, –are, v. III – 1) igrati se, šaliti se alludens dixit – rekao je u šali; nec plura alludens – bez sve šale; Phidias versibus Homeri alludit – Fidija se poigrava Homerovim stihovima; 2) zapljuskivati mare alludit littori – more zapljuskuje obalu; 3) približiti se alludit sapientiae – približuje se modrosti; alludentia spei nostrae – to je blizu našim očekivanjima all/ŭo,-ŭi,-ĕre, v. visoko, duboko alte (ex alto) repetere – vratiti se daleko u govoru alter/-ĕra,-ĕrum, a. vicessimus dies – dvadeset drugi dan; 2) unus et (atque) a. I – 1) pokladati se, činiti jedno pa drugo, naizmenično alterno cibum – pokladati se (kad ima dvoje ili više a samo jedna kašika pa jedu jedno za drugim); 2) dvoumiti se alternanti haec sententia potior visa est – u međuvremenu se dvoumio altern/us,-a-um, a. – na drugoj strani, s druge strane alt/rix, –īcis, f. – zemlja hraniteljka, otadžbina, zavičaj altrovŏrsum, adv. (altus) – 1) visina, uzvišenost in alto – na visini; ex alto – sa visine (iz neba); 2) dubina provehor in altum – idem u dubinu; iactor in alto – bacam se u dubinu alt/us-a,-um, adj. – visoko brdo; arbor alta – visoko drvo; hoc cacumen trecentis pedibus altius est – ovaj vrh je viši 300 stopa; 2) a. – besmislen govor, brbljarija ālūcĭnor,-atus sum, ari, v. I (tačnije: hallucinor) – govoriti u vetar, bluditi, grešiti epistolae nostrae debent interdum alucinuntur – misli u našim pismima su možda zanesene ălumn/a, ae, f. quasi pestilentia civitatem invasit – slavoljublje poput kuge obuze narod ambĭtĭōse, adv. – srećan put; Nilus ambulat – Nil teče; 3) ambulat maria/vias – plovi morem/ide po putevima ambūr/o,-ussi,-ustum,-ĕre, v. – neprisebnost, gubitak prisebnosti, afekt āment/um,-i, n. viljuškasti stub sa razapetom mrežom za lov ptica ămĕthyst/us,-i, f. – 1) način nošenja ogrtača; imitari amictum alicuis – oponašati nečin način nošenja toge; 2) ogrtač; 3) odeća uopšte; a. ga je spazio; 2) za stvari povoljan, prikladan, zgodan, podesan ventus amicus – povoljan vetar; amicum est mihi – to me raduje ămīc/us², -i, m. meus – moj prijatelj; amicorim sunt communia omnia – prijateljima je sve zajedničko; gratum mihi est domicilium meum amico monstrare – drago mi je da prijatelju pokažem svoj dom; pater abiit amicum salutatum – otac je otišao da vidi prijatelja āmĭrg/o,-avi,-atum,-are,v. – tetka (očeva sestra) āmitt/o,-mīsi,-issum,-ĕre, v. praedam ex oculis manibusque – puštam da ide od mene; a. – 1) prostran, širok, obilat domus ampla – prostran dom; 2) ter a.

Leave a Reply